Nedjelja, Siječanj 21, 2018
header tz

GODIŠNJI PROLJETNI OPHOD KRALJICA ILI LJELJA 2016. GODINE

ljelje 2

Godišnji proljetni ophod kraljica ili ljelja možete pogledati 15. svibnja 2016. godine u 10 sati.

Običaj gorjanskih Ljelja možemo pratiti po kazivanju i fotografijama od početka 20. stoljeća. Po svemu se vidi da je zadržan isti stil, a uglav­nom i opseg. U usporedbi s ostalim družbama, sastav gorjanskih Ljelja je najjednostavniji, ali ne po broju lica, nego po njihovim ulogama – one imaju samo kraljeve i kraljice. Običaj time nije ništa izgubio, dapače, kao da je dobio na obrednoj snazi.

U družbi Ljelja moglo je biti dvadeset ili više učesnica. Broj nije od­ređen, ali u posljednje vrijeme nastoje da ih bude dvanaest. Osam dje­vojaka preuzima ulogu kraljeva, a četiri ulogu kraljica, uvijek najmlađe među tim djevojkama.

Osim djevojaka, koje su glavna lica, u družbe su uključivana i po dva dječaka ili mladića, njihova vršnjaka, koji su primali i nosili dobivene darove, a zvali su ih: prosjaci. Oni su išli na čelu povorke.

Uz povorku pripada i svirac – gajdaš.

Običaj Ljelja u Gorjanima se vrši na blagdan Duhova. Nekada su se djevojke okupljale u kući jedne od sudionica, u popodnevnim satima. Kada bi se sve okupile, kretale su u ophod po selu, posjećujući sve kuće gdje su ulazna vrata bila otvorena. Tu su pjevale i plesale, a domaćini su ih darivali. U novije su vrijeme uvedene neke male promjene. Zadnjih nekoliko godina, od kad je običaj obnovljen, gorjanske ljelje na blagdan Duhova idu na sv. Misu nakon koje pred crkvom plešu kolo uz pratnju tamburaša. Iz crkvenog dvorišta kreću u ophod po selu. Posjećuju domove sumještana koji su izrazili želju da ih Ljelje posjete.  Nije to više u pravom smislu ni ono djevojačko veselje i zabava o kojima pričaju stare žene, ali ipak je doživljaj i za djevojke i za selo.

Pri vršenju običaja sve su djevojke odje­vene jednako svečano u šarenu svilenu odjeću, zapravo kostim LjeljaStupnjuje ih mjesto koje zauzimaju, a označavaju ih sablje i cvjetne kape kao kraljeve odnosno bijeli vjenčići u kosi kao kraljice.

Kostim Ljelja sastoji se iz dijelova tradicionalne nošnje. Uvijek se uzima oplećak sa širokim rukavima na kojima je izvežen ili otkan ornament zlatnom niti. Suknje i pregače su raznobojne, sašivene su brokatne svile sa cvjetnim motivom pa ih zato zovu granare.. Suknje granare šire se nad podsuknjama: podkrilcima i trima škrobljenim bilim suk­njama. Preko ramena i leđa Ljelje ogrću svilene marame, koje se na pr­sima ne prekrste kao što je inače uobičajeno, nego se samo sastave pa krajevi vise nad pregačom.

Ljelje imaju oko vrata ogrlice sa kojih se na leđa spuštaju šalange, ukrasne vrpce izvezene zlatom i sjajnim zrncima, a na prsa hrvatske trobojnice na koje su uvezani dukati.

Na rukama iznad šake Ljelje imaju šticle, narukvice pletene najčešće bordo vunom i bijelim perlicama.

Na nogama imaju bijele čarape i sandale. Nekada su obu­vale pantafule, vrstu nazuvaka.

Kosa im je nad čelom okićena đendarom, nizom zrnaca, sa strana cvje­tićima, a zolufi špangama. Na tako uređenu glavu kraljevi stavljaju cvjetne kape, a kraljice vijence.

Cvjetne kape, koje nazivaju jednostavno kape, imaju stožasti oblik, koji je dobiven slaganjem ukrasnih eleme­nata na muški šešir. Nad obodom su štrepe, red ukrasa napravljen od sjajnih zrnaca uokvirenih perlicama, a nad njima cvjetovi, umjetno cvi­jeće od raznobojne svile ili samta. Cvjetovi se slažu unaokolo i uvis, a na vrh se stavlja kovilje. U cvjetove se ulaže po jedno ogledalce sa prednje strane, a jedno sa stražnje. Na stražnjoj strani kape, ispod štrepa, pričvršćene su raznobojne svilene vrpce, koje padaju niz leđa.

Kraljevi drže sablje uspravno desnom rukom, koja je savijena u laktu. Držak sablje omotan je zetinarkom, pamučnom maramom sa cvjetnom bordurom.

Vijenci za kraljice napravljeni su od voštane mirte kao za mladenke koje idu na vjenčanje.

U Hrvatskoj je taj običaj bio raširen na području Slavonije, Srijema i Baranje. Običaj se se u većini mjesta počinje gubiti već ‘koncem 19. stoljeća. U Gorjanima je, uz pauzu od 1956. do 2005. u izvornom obliku zadržan do današnjih dana. 2007. godine običaj Ljelje iz Gorjana proglašen je kulturnim nematerijalnim dobrom pod zaštitom UNESCO-a, s pravima i skrbi nad tim dobrom koje je pripalo društvu. To nam je donijelo veliku obvezu da običaj očuvamo od zaborava i sačuvamo ga u izvornom obliku, ali smo dobili i ogromno priznanje za očuvanje tradicije.

Izvor: www.kud.gorjani.net

 

CROATIA 365 - IZBORNIK

DISCOVER YOUR STORY

discover your story

POSJETI NAS NA FACEBOOKU

PRETRAŽI STRANICU

YT_WEATHER_
Đakovo
°C



KARTA GRADA

KONVERTER VALUTA




MOBILNE APLIKACIJE

android1ios

evsitor

София plus.google.com/102831918332158008841 EMSIEN-3