Utorak, Prosinac 12, 2017
header tz

TAMBURA I TAMBURAŠTVO U ĐAKOVU

tambure 620x400Đakovom i Đakovštinom su tijekom povijesti prolazili razni narodi. Na ovim su se prostorima vodili mali i veliki ratovi. Državni ugovori,okupacije i ratovi moralisu ostaviti velike posljedice u svakom, pa tako i u kulturnom pogledu. Generacije đakovčana i osoba,  koje su živjele i djelovale u gradu, njegujući i čuvajući kulturnu baštinu očuvale su duh i svoju narodnost. Miješanje različitih naroda i njihovih kultura obogatile su kulturu ovdašnjih starosjedilaca i tako ju učinile vrlo osebujnom i prepoznatljivom u cijelom svijetu.

Tambura je žičano, trzalačko glazbalo. Različita je naziva, veličina,  oblika i broja žica. U Slavoniji i Baranji (i u Hrvatskoj) tambura nije autohtono,već tradicijsko glazbalo. Prema budističkoj mitologiji prvu je tamburu napravio bog Tamburu, zaštitnik glazbe i glazbenika.

U Bosnu su Turci donijeli preteču današnje tambure (samicu-svira samac tamburaš) tijekom 14. i 15. st. Prvi pisani spomen o tamburi potječe iz godine 1551. (Bosna). Šokci su je iz Bosne proširili po cijeloj Slavoniji, Baranji, Vojvodini, a kasnije i po čitavoj Hrvatskoj. U jednom dokumentu iz 1670. god. koji je pronađen u Šibeniku spominju se dvije tamburice.

Možda prve pisane tragove o glazbenom životu u Đakovu i Đakovštini nakon izgona Turaka možemo naći u jednom zapisu biskupa Petra Bakića (1716.-1749.) iz 1725. godine. Između ostalog nalazimo: „ A kada se bude koji ženio ter darovi sa svom svadbom više budu stali od četiri aliti pet forinti, bisaga plati gospodi dvanaest forinti i paličje prime, koja svadba ne ima više tarpiti, od jednog ručka prez svatova, barjaka, kola, bubnja i svirala…“. Među prvim izvorima koji spominju tamburu u Slavoniji je „Satir“ (1762.) Matije Antuna Relkovića (1732.-1798.). Ima još dosta zapisa o glazbenom životu u našem gradu iz toga vremena, isključivo vezano uz crkveni život,no nigdje se ne spominje tambura.

Od godine 1834. Đakovačko sjemenište bilo je središte ideja ilirskog preporoda u ovom dijelu Slavonije. U Đakovu je god. 1841. osnovan Književni zbor duhovne mladeži čiji su članovi bili Mato Topalović i Juraj Tordinac. Zbor je, osim pisane riječi, njegovao duhovnu i rodoljubnu glazbu. Opće je poznato i prihvaćeno da je prvi tamburaški zbor u Hrvatskoj ( 6 članova ) osnovao Osječanin Pajo Kolarić godine 1847. Manje je, međutim, poznato da je  pet godina prije u Đakovu u sklopu Zbora duhovne mladeži utemeljena glazbena sekcija Tamburaši ilirski. Dakle godine 1842.Topalović je iste godine u Osijeku izdao knjigu slavonskih narodnih pjesama „Tamburaši ilirski“.

Zaključiti je da je Đakovo, ne među prvima, nego prvi u Hrvatskoj imalo tamburaški sastav.Zbog čega se onda Pajo Kolarić smatra osnivačem prvog tamburaškog sastava? Pa, stoga što je to prvi zapisao i objavio Osječanin Franjo Ksaver Kuhač (1834.-1911.), utemeljitelj hrvatske melografije i muzikologije,u knjizi „Ilirski glazbenici“, a svi koji su se poslije bavili pisanjem o tamburi taj su podatak samo prepisivali. Godine 1863. osnovano je pjevačko društvo „Sklad“, preteča današnjeg istoimenog KUD-a. Vjerojatno poticajem i idejama biskupa Strossmayera, koji je bio i počasni član društva.

Godine 1896. osnovano je pjevačko društvo „Preradović“, u sklopu kojega je djelovao i tamburaški zbor.  2. svjetskog rata rad društva se gasi.

Tridesetih godina prošlog stoljeća đakovački obrtnici su osnovali Tamburaški zbor hrvatske obrtne omladine, koji je, između ostalih nastupa,sudjelovao na 1. smotri tamburaških društava u  Osijeku 1937.godine.Poslije rata Antun Horvat osniva tamburaški orkestar u Školi učenika u privredi. Godine 1952.osnovano je pjevačko društvo „Ivo Lola Ribar“.U društvu je djelovala i tamburaška sekcija.Iste godine u Đakovo dolazi Franjo Josip Kosina (1907.-1983.),koji osniva tamburaški orkestar u školi,a bio je inicijator osnivanja Tamburaškog orkestra pri Narodnom sveučilištu „August Cesarec“,i Gradske glazbene škole (1952.-1957.). Orkestar je imao niz zapaženih nastup diljem Hrvatske,a vrlo je uspješno nastupao i na Đakovačkim vezovima.Tamburaši su bili aktivni i u RKUD-u „Meteor“ (1975.-1977.)

I nakon 114 godina,1977.god.đakovački obrtnici obnavljaju rad pjevačkog zbora „Sklad“, koji će nešto kasnije postati gradsko društvo KUD „Sklad“. U sklopu društva godine 1981. započinju s radom folklorna i tamburaška sekcija, koje djeluju do današnjih dana.

Pjevački zbor „Sklad“vrlo uspješno i zapaženo djelovao je do početka domovinskog rata, kada zbog ratnih djelovanja prekida s radom, koji poslije nije obnovljen. Od 1977. godine zborovođe su bili Franjo Josip Kosina, Vinko Brezovar, Adelhaida Glešć i Adam Pavić.

Godine 1985. osnovano je RKUD-o PIK-a Đakovo, koje od 1998. g. nosi ime „Tena“. U društvu vrlo uspješno djeluju tamburaške sekcije, tamburaška škola, a neko vrijeme je bio aktivan tamburaški orkestar.

Zahvaljujući,među ostalima, Đakovačkim vezovima, kulturo-umjetničkim društvima, školama, mnogim pojedincima i ustanovama, Đakovo ima vrlo zapaženu ulogu u razvoju, njegovanju i očuvanju tamburaške glazbe u Hrvatskoj. Osnivanjem, njihovim vrlo kvalitetnim radom i djelovanjem, Đakovo postaje grad s najviše popularnih i poznatih tamburaških sastava u Hrvatskoj. Neki su svojim nastupima u europskim zemljama, Australiji, Americi i Kanadi popularizirali slavonsku i hrvatsku narodnu pjesmu i tamburašku glazbu.

Evo samo onih najpoznatijih: “Slavonske lole“, “Dyaco“, “Zvona“, “Izvor“, “Slavonija band“, „Slavonski dukati“,“Nova banda“,“Kadenca“,“Inat slavonski“,“Slavonski san“…

U Đakovu je godine 1999. započela s radom osnovna glazbena škola pri OŠ „Ivan Goran Kovačić“. Na tamburaškom odjelu se odgajaju i obrazuju novi naraštaji đakovačkih tamburaša koji sviranje na tamburama podižu na višu,umjetničku razinu.

Ovo je vrlo kratki prikaz razvoja tamburaštva u Đakovu. Nije naodmet ponoviti da je u našem gradu davne godine 1842. utemeljen, možebit, prvi tamburaški sastav u Hrvatskoj!

Uz zahvalu svima koji su nešto učinili za tamburu i tamburašku glazbu, želim današnjim i budućim generacijama tamburaša još puno uspješnih godina, a na diku, ponos i slavu šokačke, slavonske i hrvatske narodne baštine!

U Đakovu, rujan 2013. godine. _ Adam Pavić

DISCOVER YOUR STORY

discover your story

POSJETI NAS NA FACEBOOKU

PRETRAŽI STRANICU

YT_WEATHER_
Đakovo
°C



KARTA GRADA

KONVERTER VALUTA




CROATIA 365 – WINE TOUR SLAVONIJE I BARANJE

cro360

MOBILNE APLIKACIJE

android1ios

evsitor

София plus.google.com/102831918332158008841 EMSIEN-3