Kontakti | Korisni linkovi

Subota, Lipanj 24, 2017
header tz

Povijest grada

POVIJEST GRADA ĐAKOVA

Prema popisu stanovništva Državnog zavoda za statistiku iz 2011. godine pokazuje da grad Đakovo, računajući  prigradska naselja ima 27.745 stanovnika. Budrovci 1.260, Đurđanci 425, Ivanovci Đakovački  580, Kuševac 1.028, Novi Perkovci 246, Piškorevci 1.907, Selci Đakovački 1.796 i Široko Polje, 1.012 stanovnika, te sam grad Đakovo 19.491.

Prema broju stanovnika Đakovo je devetnaesti hrvatski grad i drugi po veličini u Osječko-baranjskoj županiji.

Povijest Đakova počinje u 11. stoljeću, ali područje Đakovštine naseljeno je još u neolitiku, negdje oko 5500 godina prije Krista. U doba cara Augusta, početkom 1. stoljeća prije Krista, Rimljani osvajaju Ilirik. Presudna bitka vodi se u močvarama i šikarama oko rijeke Vuke, na rubovima Đakovštine, 9. godine poslije Krista. Nedaleko od današnjeg Đakova nalazilo se rimsko naselje Certissia. Iz rimskoga doba sačuvani su brojni nalazi koji se čuvaju u Muzeju Đakovštine.

dakovo 15 obr 2Đakovo se prvi puta spominje u poznatim pisanim dokumentima 1239. godine u darovnici hrvatskog kneza Kolomana bosanskom biskupu Ponsi, čime biskupi postaju gospodarima Đakova i Đakovštine. Od tada počinje povijest biskupije u Đakovu. Đakovo je i danas biskupski grad – sjedište Đakovačko-srijemske biskupije. Sam grad se u pojedinim periodima svoje povijesti spominje pod sličnim imenima: DYACO, DIACO, DYACOW…

Godine 1536. Đakovo su zaposjeli Turci i vladali gotovo 150 godina – grad tada dobiva naziv JAKOVA, a imalo je rang “kaze” tj. kotara. Po slavnom turskom putopiscu Evliji Ćelebiji, Jakova je bila poznata po pašinim dvorima i lijepim džamijama: Hadži-pašinoj, Kaston-pašinoj i Ibrahim-pašinoj. Ostala je sačuvana ova potonja, ali pretvorena u katoličku crkvu Svih Svetih.

To je mračni dio povijesti grada. Srušene su skoro sve katoličke crkve i sagrađene džamije. Najpoznatija je Ibrahim-pašina džamija koja je nakon odlaska Turaka pretvorena u katoličku crkvu. Godine 1690. u grad se vraća biskup i tada počinje izgradnja grada. Poslije odlaska Turaka u Đakovu se gradi nova, skromnija katedrala i biskupski dvor. To je bila druga po redu od tri koliko ih je do sada u Đakovu sagrađeno. Gradili su ju biskupi Patačić i Bakić.

Današnja katedrala-bazilika Sv. Petra sagrađena je u neogotičko-romanskom stilu. Biskup Strossmayer ju je počeo graditi 1866. godine u 52. godini života i 16. godini biskupske službe. Gradnja je trajala punih 16 godina (do 1882. godine), od toga 4 godine vanjski građevinski radovi, a 12 unutrašnje uređenje katedrale. Za gradnju katedrale potrošeno je 7 000 000 komada opeke koja je pečena u Đakovu. Kamen je dopreman iz Istre, Mađarske, Austrije, Italije i Francuske. Projektanti katedrale su bili arhitekti iz Beča Karlo Rősner i Fridrich Schmidt. Unutrašnje uređenje je povjereno njemačkim slikarima koji su živjeli u Rimu, ocu i sinu Alexandru-Maximilianu i Ludwigu Seitzu. Katedrala ima 7 oltara, a krase ju 43 fresko slike, 31 kip i 32 reljefa, te orgulje sa 73 registra, tri manuala i 5 486 svirala.

Đakovačka biskupija i njeni biskupi ostavili su u gradu brojne dokaze svoga djelovanja. U gradu još i danas postoje brojni dokazi njihova djelovanja. Biskup Patčić 1706.god. obnavlja ergelu. Godine 1773. Đakovo postaje središte sjedinjenih biskupija Bosansko-đakovačke i Srijemske koje obuhvaćaju sve sjeveroistočne hrvatske krajeve.samostan1

Biskup Antun Mandić otvara, danas najstariju visokoškolsku ustanovu Slavonije i Baranje, Bogoslovno sjemenište. Poduzima i velike gospodarske zahvate na vlastelinstvu, posebice u uzgoju vinograda. Ime mu je sačuvano u nadaleko poznatim mandićevskim vinogradima. Imenovanjem Josipa Jurja Strossmayera biskupom 1849. god. razvoj grada je u novom usponu. Biskupsko vlastelinstvo postaje uzorno gospodarstvo sa znatnim prihodima koji velikom biskupu omogućuje neviđene mecenske pothvate u Hrvatskoj (HAZU), a Đakovu s novom katedralom, te brojnim crkvenim i gospodarskim zdanjima daje novo lice.

Povijest Ergele Đakovo počinje osnivanjem biskupije darovnicom deset arapskih konja i jednim pastuhom, iako se za godinu osnivanja uzima 1506. Prema biskupu Bakiću uzgoj konja na vlastelinstvu postoji već 1374.god. Uzgoj traje i danas u Državnoj ergeli lipicanaca, koja se svrstava među najstarije u Europi, kao i kod sve većeg broja privatnih uzgajivača konja. Niz godina je Ergela bila u sastavu PIK-a Đakovo, a danas je to Državna ergela lipicanskih konja, zadužena za uzgoj i selekciju.

Đakovo je oduvijek bio obrtnički grad. Godine 1813. osnovano je udruženje obrtnika CEH. Industrijski razvoj je počeo izgradnjom mlinova i ciglana, a brojni obrtnici raznih struka ponudom svojih proizvoda pridonijeli su da je Đakovo, posebno po svojim sajmovima, postalo trgovište poznato u cijeloj Slavoniji.sajmiste1

U XX. stoljeću razvoj Đakova tri puta prekidaju ratovi.  Posebice je tragične posljedice imao 2. svjetski rat kada su se nekoliko puta u samom gradu vodile borbe, a više puta je gađana i oštećivana katedrala, koja je pretprpjela i teška oštećenja u požaru 1933. kada su izgorjele i prve katedralne orgulje.  Đakovčani su se početkom devedesetih  su se opredijelili za neovisnost Hrvatske i u velekim broju uključili u postrojbe hrvatske vojske. Nakon gotovo pola stoljeća 15. rujna 1991. ponovno su vođene borbe u samom gradu između Hrvatskih snaga  i jedinica bivše JNA: nakon trodnevnih borbi jedinice JNA su se predale hrvatskim braniteljima iz Đakova.  Uz ratne događaje, XX. stoljeće su obilježili i posjeti svjetskih velikana Đakovu. Tako je tridesetih godina prošloga stoljeća u Đakovu boravio kardinal Roncalli, kasniji papa Ivan XXIII. Dobri. Engleska kraljica Elizabeta II, sa suprugom i kraljevskom svitom posjetila je 1972. đakovačku lipicansku ergelu u sklopu svog službenog posjeta SFRJ.  A 7. lipnja 2003.  zlatnim slovima ostat će zapisano kako je sluga Božji Ivan Pavao II., poglavar Rimokatoličke crkve, nasljednik Svetoga Petra, 7. lipnja 2003. pohodio biskupiju Đakovačku i Srijemsku. “Divim se ljepoti slavonske ravnice, žitnici Hrvatske”, rekao je ispred katedrale pozdravljajući narod šokačkim šeširom, darovanim od đakovačkog gradonačelnika Zorana Vinkovića.

Pet godina kasnije ponovno veliki događaj za Đakovo:   18. lipnja 2008. da je Sveti Otac Benedikt XVI. uspostavio Crkvenu pokrajinu Đakovačko-osječku te je uzdigao biskupiju Đakovačko-osječku na metropolitansko sjedište, preuzvišenog mons. Marina Srakića, dotadašnjeg biskupa đakovačko-srijemskog, imenovao je za prvog nadbiskupa metropolita đakovačko-osječkoga.

Grad Đakovo svojim idealnim položajem – ”U srcu Slavonije” atraktivna je destinacija za odmor i zabavu.

Dobrodošli!

 

DISCOVER YOUR STORY

discover your story

POSJETI NAS NA FACEBOOKU

PRETRAŽI STRANICU

YT_WEATHER_
Đakovo
°C



KARTA GRADA

KONVERTER VALUTA




CROATIA 365 – WINE TOUR SLAVONIJE I BARANJE

cro360

MOBILNE APLIKACIJE

android1ios

evsitor

София plus.google.com/102831918332158008841 EMSIEN-3