Nova saznanja o povijesti Đakovu

 

dakovo 15-obr

 

KASNOLATENSKO NASELJE SKORDISKA NA ŠTRBINCIMA

Pisana povijest Đakova započinje s antičkom Certissijom, smještenoj na Štrbincima kod Đakova, ali nova arheološka iskopavanja dokazuju postojanja naselja na istom mjestu i prije Rimljana. Prošle godine dr. sc. Marko Dizdar iz Instituta za arheologiju iz Zagreba objavio je zanimljiv rad: Kasnolatensko naselje Skordiska na Štrbincima kod Đakova (rad je moguće pročitati na:

http://www.academia.edu/5746955/Kasnolatensko_naselje_Skordiska_na_Strbincima_kod_Dakova

_A_Late_La_Tene_Settlement_of_the_Scordisci_on_the_Site_of_Strbinci_near_Dakovo)
„Tijekom dosadašnjih istraživanja kasnorimske nekropole na Štrbincima kod Đakova (Migotti
et al. 1998; Migotti 2004) zabilježeni su i nalazi iz različitih razdoblja prapovijesti te kasnog srednjeg/novog vijeka koji upućuju na intenzivnu naseljenost južnih padina đakovačkog ravnjaka, odnosno nekropola je smještena na mjestu ranih prapovijesnih naselja. Najveći broj nalaza pripada neolitičkoj sopotskoj kulturi, potom slijede malobrojni keramički ulomci daljske grupe iz mlađe faze kasnog brončanog doba, dok su u nešto većem broju pronađeni nalazi latenske kulture iz mlađeg željeznog doba. Od spomenutih prapovijesnih naselja, jedino je ono sopotske kulture već bilo probno istraženo, zbog čega niti ne iznenađuju brojni karakteristični sopotski keramički ulomci koji se pojavljuju u cjelinama iz svih razdoblja.
Malobrojni keramički ulomci daljske grupe pokazuju kako je površina istraživanja vjerojatno obuhvatila rubni dio naselja iz tog razdoblja. Na postojanje naselja latenske kulture upućuju ulomci sivih, na lončarskom kolu izrađenih posuda koji su također najčešće izdvojeni u zapunama mlađih arheoloških cjelina u koje su naknadno dospjeli…“ piše dr. Dizdar

Skordisci (Grčki,”Σκορδίσκοι”) su bili antičko ilirsko-keltsko pleme koje je naseljavalo područja nekadašnje rimske provincije Panonije, oko rijeka Dunava, Save i Drave. Svoj povijesni značaj doživjeli su početkom 3. stoljeća pr. Kr. Na svom vrhuncu, njihov uticaj se protezao na područja na kojima se nalaze današnje države Austrija, Hrvatska, Mađarska, Srbija, Slovenija, Slovačka i Bosna i Hercegovina. Etnička pripadnost plemena Skordisci je predmet rasprava; suvremeni povjesničar J. J. Wilkes smatra da je njihovo porijeklo keltsko, pozivajući se, između ostalog, na antičkog povjesničara Strabona,Christopher Webber ih svrstava u Tračane, neki drugi u Ilire itd. Andras Mocsy objašnjava njihovo porijeklo sugerirajući da se ne radi o keltskom plemenu per se već o “keltskoj političkoj kreaciji”. Scordisci su se formirali nakon 278. godine pr. Kr., od onih koji su preživjeli keltsku invaziju na Grčku i naselili se na gore navedena područja (što ih čini mlađim od ilirskih plemena s kojima stupili u interakciju). Tamo su se nametnuli kao malobrojna i snažna vladajuća klasa, ali su se razmjerno brzo stopili u brojnije populacije lokalnog stanovništva. Iako se njihov keltski naziv plemena održao, “ilirizirana” verzijaScordistae se često koristila nakon 2. stoljeća pr Kr. Andras Mocsy navodi da su osobna imena Skordisca na području južne Panonije, odnosno sjeverne Dalmacije poprimila ilirska obilježja, a zapadno od Morave tračanska.

IZBORNIK